Učini najbolje investicije svog života
Od 2 eura osigurajте Indija Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Tečaj
Trenutna vrijednost Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP) u Indija iznosi 15,37 % of GDP. Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP) u Indija je pala na 15,37 % of GDP dana 01. 01. 2022., nakon što je bila 16,16 % of GDP dana 01. 01. 2021.. Od 01. 01. 1970. do 01. 01. 2023., prosječni BDP u Indija bio je 15,11 % of GDP. Povijesni maksimum je postignut dana 01. 01. 1986. s 19,42 % of GDP, dok je najniža vrijednost zabilježena dana 01. 01. 1970. s 11,81 % of GDP.
Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP) ·
Max
Državna potrošnja u odnosu na BDP | |
---|---|
01. 01. 1970. | 11,81 % of GDP |
01. 01. 1971. | 13,51 % of GDP |
01. 01. 1972. | 13,98 % of GDP |
01. 01. 1973. | 12,01 % of GDP |
01. 01. 1974. | 12,30 % of GDP |
01. 01. 1975. | 14,28 % of GDP |
01. 01. 1976. | 14,62 % of GDP |
01. 01. 1977. | 14,65 % of GDP |
01. 01. 1978. | 16,37 % of GDP |
01. 01. 1979. | 15,08 % of GDP |
01. 01. 1980. | 15,21 % of GDP |
01. 01. 1981. | 14,37 % of GDP |
01. 01. 1982. | 15,66 % of GDP |
01. 01. 1983. | 15,52 % of GDP |
01. 01. 1984. | 17,00 % of GDP |
01. 01. 1985. | 18,19 % of GDP |
01. 01. 1986. | 19,42 % of GDP |
01. 01. 1987. | 18,54 % of GDP |
01. 01. 1988. | 18,11 % of GDP |
01. 01. 1989. | 18,51 % of GDP |
01. 01. 1990. | 17,96 % of GDP |
01. 01. 1991. | 16,53 % of GDP |
01. 01. 1992. | 15,83 % of GDP |
01. 01. 1993. | 15,91 % of GDP |
01. 01. 1994. | 15,37 % of GDP |
01. 01. 1995. | 14,53 % of GDP |
01. 01. 1996. | 14,16 % of GDP |
01. 01. 1997. | 14,76 % of GDP |
01. 01. 1998. | 15,49 % of GDP |
01. 01. 1999. | 14,73 % of GDP |
01. 01. 2000. | 14,95 % of GDP |
01. 01. 2001. | 15,38 % of GDP |
01. 01. 2002. | 16,29 % of GDP |
01. 01. 2003. | 16,58 % of GDP |
01. 01. 2004. | 15,37 % of GDP |
01. 01. 2005. | 13,69 % of GDP |
01. 01. 2006. | 13,58 % of GDP |
01. 01. 2007. | 14,29 % of GDP |
01. 01. 2008. | 15,70 % of GDP |
01. 01. 2009. | 15,82 % of GDP |
01. 01. 2010. | 15,38 % of GDP |
01. 01. 2011. | 14,93 % of GDP |
01. 01. 2012. | 14,18 % of GDP |
01. 01. 2013. | 13,88 % of GDP |
01. 01. 2014. | 13,34 % of GDP |
01. 01. 2015. | 13,00 % of GDP |
01. 01. 2016. | 12,83 % of GDP |
01. 01. 2017. | 12,53 % of GDP |
01. 01. 2018. | 12,25 % of GDP |
01. 01. 2019. | 13,36 % of GDP |
01. 01. 2020. | 17,70 % of GDP |
01. 01. 2021. | 16,16 % of GDP |
01. 01. 2022. | 15,37 % of GDP |
Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP) Povijest
Datum | Vrijednost |
---|---|
01. 01. 2022. | 15,37 % of GDP |
01. 01. 2021. | 16,16 % of GDP |
01. 01. 2020. | 17,7 % of GDP |
01. 01. 2019. | 13,36 % of GDP |
01. 01. 2018. | 12,25 % of GDP |
01. 01. 2017. | 12,53 % of GDP |
01. 01. 2016. | 12,83 % of GDP |
01. 01. 2015. | 13 % of GDP |
01. 01. 2014. | 13,34 % of GDP |
01. 01. 2013. | 13,88 % of GDP |
Slični makroekonomski pokazatelji za Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Ime | Trenutno | Prethodni | Frekvencija |
---|---|---|---|
🇮🇳 Državna potrošnja | 13,004 Bio. INR | 9,699 Bio. INR | Mjesečno |
🇮🇳 Državna potrošnja | 4,149 Bio. INR | 5,123 Bio. INR | Kvartal |
🇮🇳 Državni proračun | −5,63 % of GDP | −6,44 % of GDP | Godišnje |
🇮🇳 Dug države prema BDP-u | 86,54 % of GDP | 85,21 % of GDP | Godišnje |
🇮🇳 Indeks korupcije | 39 Points | 40 Points | Godišnje |
🇮🇳 Prihodi države | 10,234 Bio. INR | 8,342 Bio. INR | Mjesečno |
🇮🇳 Rang korupcije | 93 | 85 | Godišnje |
🇮🇳 vojni troškovi | 83,575 milijardi USD | 79,977 milijardi USD | Godišnje |
🇮🇳 Vrijednost državnog proračuna | −5,062 Bio. INR | −2,101 Bio. INR | Mjesečno |
Makro stranice za druge zemlje u Azija
- 🇨🇳Kina
- 🇮🇩Indonezija
- 🇯🇵Japan
- 🇸🇦Saudijska Arabija
- 🇸🇬Singapur
- 🇰🇷Južna Koreja
- 🇹🇷Turska
- 🇦🇫Afganistan
- 🇦🇲Armenija
- 🇦🇿Azerbajdžan
- 🇧🇭Bahrein
- 🇧🇩Bangladeš
- 🇧🇹Butan
- 🇧🇳Brunej
- 🇰🇭Kambodža
- 🇹🇱Istočni Timor
- 🇬🇪Gruzija
- 🇭🇰Hongkong
- 🇮🇷Iran
- 🇮🇶Irak
- 🇮🇱Izrael
- 🇯🇴Jordan
- 🇰🇿Kazahstan
- 🇰🇼Kuvajt
- 🇰🇬Kirgistan
- 🇱🇦Laos
- 🇱🇧Libanon
- 🇲🇴Makao
- 🇲🇾Malezija
- 🇲🇻Maldivi
- 🇲🇳Mongolija
- 🇲🇲Mijanmar
- 🇳🇵Nepal
- 🇰🇵Sjeverna Koreja
- 🇴🇲Oman
- 🇵🇰Pakistan
- 🇵🇸Palestina
- 🇵🇭Filipini
- 🇶🇦Katar
- 🇱🇰Šri Lanka
- 🇸🇾Sirija
- 🇹🇼Tajvan
- 🇹🇯Tadžikistan
- 🇹🇭Tajland
- 🇹🇲Turkmenistan
- 🇦🇪Ujedinjeni Arapski Emirati
- 🇺🇿Uzbekistan
- 🇻🇳Vietnam
- 🇾🇪Jemen
Što je Javna potrošnja prema bruto domaćem proizvodu (BDP)
Kategorija "Vladina potrošnja prema BDP-u" jedno je od ključnih područja makroekonomskih analiza koje pružamo na našoj web stranici, eulerpool. Kao ozbiljna i profesionalna platforma za prikaz makroekonomskih podataka, naš cilj je osigurati precizne i detaljne informacije koje korisnicima omogućuju donošenje informiranih odluka. Ova kategorija igra važnu ulogu u razumijevanju dinamike ekonomske politike i njenog učinka na ukupno gospodarsko zdravlje zemlje. Vladina potrošnja prema BDP-u odnosi se na omjer javnih izdataka u odnosu na bruto domaći proizvod (BDP). Ovaj pokazatelj pruža jasan uvid u razmjere vladine intervencije u gospodarstvu. Veća vladina potrošnja često znači veću ulogu države u financiranju javnih usluga, infrastrukture i socijalnih programa, dok manja potrošnja može ukazivati na tržišno orijentiraniju gospodarsku politiku. Svaka zemlja ima svoj jedinstveni pristup upravljanju javnim financijama, a praćenje vladine potrošnje kao postotka BDP-a ključno je za razumijevanje tog pristupa. Na primjer, zemlje skandinavskog modela poznate su po visokoj razini vladine potrošnje, što se odražava u njihovim sustavima socijalne skrbi. S druge strane, zemlje s liberalnijom ekonomskom politikom, poput Sjedinjenih Američkih Država, obično imaju niži omjer vladine potrošnje prema BDP-u. Naša platforma, eulerpool, nudi detaljne prikaze i analize ovih podataka kroz različite grafove i statistike. Koristeći naše alate, korisnici mogu brzo i jednostavno identificirati trendove, usporediti zemlje i analizirati povijesne podatke, što im omogućuje donošenje preciznih i uravnoteženih zaključaka. Vladina potrošnja sastoji se od nekoliko ključnih komponenti, uključujući potrošnju na javne usluge poput obrazovanja, zdravstva, obrane, infrastrukture te socijalnih i gospodarskih programa. Visoka razina investicija u ove sektore može potaknuti gospodarski rast kroz povećanje produktivnosti, smanjenje nezaposlenosti i osiguranje socijalne stabilnosti. Međutim, također treba uzeti u obzir moguće negativne učinke visokih izdataka, kao što su povećanje javnog duga i potencijalno smanjenje učinkovitosti privatnog sektora. Važno je razumjeti da omjer vladine potrošnje prema BDP-u ne daje potpunu sliku bez konteksta dodatnih ekonomskih indikatora. Na primjer, visoka razina vladine potrošnje može biti održiva ako je popraćena odgovarajućim prihodima od poreza i nizom drugih prihoda. Nasuprot tome, zemlja s niskim prihodima može se suočiti s izazovima održavanja visoke razine potrošnje, što može dovesti do deficita i stvaranja duga. Eulerpool koristi sofisticirane metode analize kako bi pružio korisnicima duboko razumijevanje ovih dinamika. Naša baza podataka obuhvaća vremenske serije koje omogućuju praćenje promjena kroz godine, kao i usporedbe među zemljama s različitim razinama gospodarskog razvoja i različitim pristupima ekonomskoj politici. Još jedan važan aspekt analize vladine potrošnje prema BDP-u jest razumijevanje njezinog učinka na ekonomsku nejednakost. Države s većom razinom potrošnje često koriste te izdatke za smanjenje nejednakosti kroz redistributivne politike, poput progresivnog oporezivanja i socijalnih transfera. Analizirajući ove podatke, korisnici mogu procijeniti koliko su takve politike učinkovite u različitim gospodarskim kontekstima. Također je ključno analizirati kako se mijenja struktura vladine potrošnje kroz vrijeme. Na primjer, dok zemlje u razvoju mogu povećati potrošnju na osnovnu infrastrukturu i obrazovanje, razvijene zemlje mogu preusmjeriti fokus na zdravstvenu skrb i inovacije. Ove promjene često odražavaju evoluciju gospodarskih potreba i prioriteta. Eulerpool omogućuje korisnicima da prilagode svoje preglede podataka prema različitim kriterijima, uključujući geografske regije, razdoblja i specifične sektore javne potrošnje. Naši interaktivni alati i vizualizacije pomažu korisnicima da koriste podatke na način koji najbolje odgovara njihovim potrebama, bilo da se radi o akademskim istraživanjima, poslovnoj analizi ili donošenju političkih odluka. Uz to, angažman s relevantnim ekonomskim teorijama i istraživanjima pomaže našim korisnicima da kontekstualiziraju podatke i donesu dobro informirane zaključke. Naša professionalna platforma, eulerpool, nudi bogatstvo resursa koji omogućuju duboko razumijevanje kompleksnih ekonomskih pojava i njihovo implikacije na stvarni svijet. Zaključno, analiza vladine potrošnje prema BDP-u pruža ključne uvide u ulogu države u gospodarstvu, ekonomske prioritete i dugoročne razvojne strategije. Na eulerpool platformi, naši korisnici mogu pristupiti detaljnim i preciznim podacima koji im omogućuju donošenje informiranih odluka i razumijevanje složenih makroekonomskih dinamika. Bez obzira na razinu stručnosti ili specifične interese, naši alati i resursi osiguravaju vrhunsku podršku u analizi i interpretaciji ekonomskih podataka.